Posts

Da svet postane ružičast

Depresija i nervoza se olako shvataju. Navikli smo se na konstantan umor, neraspoloženje i kratak fitilj. Depresija nas obuzima čak i kada nam sve ide od ruke pa je dobro skrivamo. Odlazak kod stručne osobe koja se bavi psihoterapijom ili savetovanjem na našem podneblju smatra se slabošću i olako osuđuje, a čak i kada skupimo hrabrost da potražimo pomoć, to ne znači da smo spremni da prospemo sve što imamo iz sebe tek tako – ili se teško otvaramo ili naiđemo na doktore koji ne mogu da se ozbiljnije posvete, pa odustajemo. Sat proveden kod masera-terapeuta je suprotnost – ne prati ga osećaj neprijatnosti da će nam neko čeprkati po mislima, posebno ako smo uspeli da se povežemo sa tom osobom od prvog dodira i ukoliko ume da nas 

6a014e86ff13d9970d01b8d0610af3970c-800winatera da manje govorimo a više pustimo um da luta. Tada se lakše osvestimo i dopustimo sebi da sagledamo stvari iz drugačijeg ugla.

Ma koliko nervozni došli, odlazimo lakim korakom, puni energije, raspoloženiji. Svet je naš. Imamo više samopouzdanja i lakše se smejemo. Osećaj traje danima…

Oslobađanje od strahova

Savremena pravila ponašanja nametnula su nam preteranu osetljivost na narušavanje ličnog prostora. To ima smisla kad nam je potrebna distanca od ljudi koji nam u nekom smislu škode. Ali s vremenom stvara se strah zbog kog gradimo zidove što nas razdvajaju i od onih kvalitetnih ljudi, pa propustamo prilike da budemo srećni. Dodir postaje nešto strano, egzotično. Možda i neprijatno, nešto čega se plašimo. Kada se naviknemo na kontrolu, teško je prepustiti se. Naučili smo da ne znamo kako da se opustimo i otvorimo pred drugom osobom. Koliko nas to koči u svakodnevnom življenju, toliko se to još više primeti na stolu za masažu – kada nesvesno “pomažemo” terapeutu.

bokeh-background-design_53-17181 (1)Masaža može da promeni kako gledamo na sebe, kako se osećamo u svojoj koži, pomogne da bolje vladamo sopstvenim osećanjima. Činjenica koju priznaje i neurologija je da su položaj tela i izrazi lica povezani sa emocionalnim stanjem. Velika je verovatnoća da je ovaj fenomen povezan sa fizičkom manipulacijom masaže, da opuštanje tela masažom ne čini samo da se osećamo lepo, već ima i mnogo složeniji efekat na emocije i samospoznaju. Zato nije neverovatno da je psihičko odrastanje i emocionalno sazrevanje u bliskoj vezi sa ozdravljenjem tela.

Dodir: Najrečitiji način komunikacije

Massage (1)Masaža je najprirodniji najprijatniji mogući način da se pomogne telu i umu da se odmori, oslobodi, isceli. U principu masaža je pasivno vežbanje i stimulacija kože, mišića i nerava da bi bili zdravi i vitalni. Masažom ubrzavamo krvotok, podstičemo izbacivanje viška vode i štetnih materija iz tela, te razgrađujemo celulit.

Veoma je efektna a, prema nekim istraživanjima, jedina stvarno delotvorna u umanjenju bola u donjem delu leđa. Utiče na bolji rad srca, umiruje reumatoidni artritis, pomaže kod nesanice, glavobolje, problema sa cirkulacijom, bržeg ozdravljenja posle sportskih povreda. Neguje kožu i čini je sjajnijom i elastičnijom.

Masaža utiče da prihvatimo i zavolimo svoj odraz u ogledalu. Kad više volimo sebe, otvoreniji smo za zavolimo i ljude oko sebe. U tome umnogome pomaže dodir – najrečitiji način komunikacije.

Ali kako masaža deluje na um? “Svakom čoveku potrebno je dnevno četiri zagrljaja da preživi, osam da živi, a 12 da napreduje”, kazala je psiholog Virdžinija Satir. Svaka briga ostavlja trag na telu – nesvesno grčimo mišiće, leđa povijamo ka napred, ramen
a podižemo i povlačimo ka grudima, pa su posledice bolan vrat, predeo između lopatica, ukočena leđa.

Masaža otklanja umor brže nego pasivan odmor ili ležanje. Kada se masažom telo opusti, snizi krvni pritisak, srce kuca umerenije, disanje nam se produbljuje, opusti se i pods
vesna napetost koja je neretko do bolnog stanja i dovela.

Naravno, nije svaka terapija opuštajuća i prijatna, ali umanjenje bola i napetosti koje se desi nekad i dva-tri dana posle masaže čini čuda. Za one koji žive u izmaglici hroničnog bola, masaža je glavni razlog zasto svakog dana mogu da ustanu iz kreveta. Buđenje zapostavljenih mišića i rasterećenje delova naviklih na nezdravu ukočenost čini da možemo da se konačno odmorimo dok spavamo, da pomeramo telo u svim pravcima bez straha od bola, refleksi i koordinacija pokreta su nam bolji, a šanse za povrede i ukočenja umanjene.

Više od deset studija koje je sproveo Institut za istraživanje dodira škole medicine Majamija pokazalo je da nas terapija masažom oslobađa depresije i teskobe tako što utice na biohemiju tela. U ispitivanju je bilo uključeno 500 muškaraca, žena i dece koji su patili od depresije i problema izazvanih
stresom. Meren je nivo kortizola (hormona stresa koji može da poveća krvni pritisak, nivo šećera u krvi i obori imuni sistem) pre i odmah posle masaže. Otkrili su da je terapija umanjila nivo kortizola za do 53%, a ujedno povećala nivo serotonina i dopamina, neurotransmitera koji pomažu u borbi protiv depresije. U Americi su ankete pokazale da svaki peti klijent odlazi na masažu baš zbog stresa.

Da li masaža mora da boli?

9e29e8101a4ca2b60d2f5278a1581ecdDobro odrađena masaža će gotovo uvek učiniti dobro našem biću, bilo da boli ili ne. Laganiji dodir je odličan za podsticanje cirkulacije. S obzirom na to da je dobra prokrvljenost ključna u ozdravljenju tkiva, čak i jako nežna masaža može da pomogne.

Sad, ukoliko ste izabrali relaksirajuću masažu da se oslobodite stresa, ne bi trebalo da osetite bol. Ali ako dolazite kod masera zbog hroničnih problema sa mišićima, popuralnim “čvorovima”, bol može biti neprijatan, ali samo do određene granice.

Kada masaža boli, to je indikacija da tkivo koje se masira nije potpuno “zdravo”. Važno je, ipak, znati razliku između “dobrog” i “lošeg” bola. “Dobar” bol je terapeutski bol, onaj koji leči. “Loš” bol je onaj koji dovodi do povreda.

Ako klijent obrati pažnju na sopstveno telo, znaće istog momenta razliku između terapeutskog i bola koji priziva povredu. Terapeutski bol je poput češanja tamo gde nas svrbi. Nije predivan osećaj, ali vam je jasno da ćete se posle njega osećati bolje.

Pravilna tehnika uz odgovarajući pritisak daju najbolje rezultate. Prejak pritisak može dovesti do grčenja i stvoriti veći problem. Zato je važno shvatiti da je jedna agresivna terapija manje efikasna od nekoliko uzastopnih terapija uz odgovarajući pritisak.

Još jedan važan faktor koji se mora uzeti u obzir je da, ako je klijent dehidriran, biće mnogo osetljiviji na bol. Zato ne zaboravite na vodu! Nemojte se ustezati da kažete terapeutu da li vam pritisak prija i imajte na umu koji su razlozi zbog kojih ste uopšte došli na masažu. To bi trebalo da odredi da li je to što se osećate neprijatno dobro ili loše po vas.

Disanje odaje stres

Jedan od znakova da smo pod stresom je “plitko” disanje. Kada dišemo kratkim udasima gotovo je nemoguće da se opustimo. Deo problema stvaraju mišići trupa oko grudnog koša koji, zato što su zgrčeni, sprečavaju protok vazduha.
– Kad su mišići hronično u grču i skraćeni, oni mogu da ograniče i poremete normalno disanje. Tehnike masaže koje izdužuju i opuštaju ove mišiće poboljšavaju kapacitet i funkciju disanja, kaže Ana Vilijams, direktor obrazovnog programa “Associated Bodywork & Massage Professionals”.
Masaža ima važnu ulogu postičući telo da se opusti, posebno kada terapeut navodi klijenta na duboko svesno disanje za vreme terapije. Osobe sa respiratorni
m problemima kao što su alergije, sinusi, astma i bronhitis mogu imati samo koristi od masaže. Manuelna terapija ujedno pomaže i da nam držanje tela bude bolje. Ona nas “otvara” u predelu grudi, dovodi do strukturnog poravnanja i širenja rebara koje je potrebno za optimalnu funkciju pluća, objašnjava Vilijams. Osim toga, kada parasimpatički nervni sistem reaguje na masiranje, disanje se usporava i postaje duboko i ritmično.

Posebno koristan način olakšavanja respiratornih problema kroz masažu je “tapotement”, ritmičko udaranje koje se koristi u švedskoj masaži. Kada se izvodi na leđima, zajedno sa vibracijama, tapotement može osloboditi zalepljenu sluz u plućima i time poboljšati funkciju pluća, kaže Viliams.
Masaža neće samo opustiti mišiće, već će pomoći pojedincima da postanu svesni svojih dnevnih nivoa stresa. Kada jednom telo prepozna šta je pravo opuštanje, um će lakše da ponovo sebe dovede u takvo stanje, pre nego što nivo stres
a postane štetan. A to znači da ćete da uživate u uravnoteženijem životu.